недеља, 11. мај 2014.

5 namirnica koje imaju bolji ukus kada su zamrznute


11. 05. 2014. 07:00 | Komentara: 0
Vladimir Tanacković | Foto: copyright profimedia.rs / Shutterstock
  
Bez obzira na to koliko je toplo napolju, neke stvari su mnogo ukusnije kad su zamrznute. Ovih pet namirnica spada u tu grupu.

1) BANANE
Oljuštite ih, zamrznite i pojedite. Uživajte u savršeno kremastoj, uskusnoj i mirisnoj poslastici.

2) GUMENE MEDE
Ne znate koliko su dobre zamrznute dok ne probate. Ali trebalo bi da izbegavate verziju bez šećera.

3) GROŽĐE
Smrznuto grožđe je jedna od najukusnijih i najzdravijih poslastica, a pored toga, dugo vas održava i sitim.

4) ČOKOLADNI PUDING
Iako fenomenalno miriše dok je topao, mnogo je boljeg ukusa kada je zamrznut.

5) MANGO
Isecite mango na kockice, stavite ga u plastičnu kesu, pa u zamrzivač da se zamrzne preko noći, a ujutru uživajte u ukusu.

четвртак, 8. мај 2014.

Šta sve treba da znaju pre škole

SAVET STRUČNJAKA PAŽNJA I MOTORIKA BITNI ZA PREDŠKOLCE


Budući prvaci ovih dana idu na sistematske preglede i testiranja u školi. Ali, mnogi roditelji, zaplašeni predstojećom promenom nisu baš sigurni šta to tačno njihov budući prvak treba da zna pre polaska u školu.
Dečja pažnja u ovom uzrastu varira od 10 do 15 minuta

Da li treba da zna da čita? Da li treba da zna da piše? Da li će i pisanje i čitanje naučiti u školi, pa zbog toga ne treba da forsiraju mališane? Ovo su samo neka od pitanja koja muče roditelje.

- Deca treba da znaju kojim slovom počinje neka reč (oko, uvo, nos)... Treba pravilno da drže olovku i znaju kojom rukom pišu. Trebalo bi i da znaju da napiše neka slova i umeju da prepoznaju koja slova čuju u izgovorenim rečima - priča dr sci. Nataša Čabarkapa, logoped u Institutu za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora, za „Blic“ i objašnjava koje su to stvari koje bi budući prvak trebalo da zna.

Pažnja


Pre polaska u školu dete treba da ima i razvijenu pažnju. Ne treba da očekujete od budućeg prvaka da za jedan predmet bude zainteresovan 45 minuta, njihova pažnja varira od deset do petnaest minuta. I treba da znate da je pažnja rezultat vežbe u predškolskim ustanovama. Važno je da dete poznaje svoju okolinu da bi pojmovi o njoj bili tačniji i jasniji.

Grafomotorika


Pre polaska u školu treba dobro da se proceni razvoj same grafomotorike. Tačnije, kako dete drži olovku i da li je grafomotorički spreman za školu, da li ume da precrta zadate likove, da li ima pravilan sled crtanja linija i ima li razvijenu svest o smeru pisanja: levo - desno, gore - dole).

Rečnik


U periodu od pete do sedme godine dete bogati svoj rečnik, razume i koristi reči apstraktnog značenje, bolje prepričava, donosi dobre zaključke i samostalno stupa u razgovor sa drugima. Aktivni rečnik im je 2.500-3.000 reči, opseg rečenice prosečno iznosi pet-šest reči, koristi složene rečenice i memoriše kraće pesmice, kaže Nataša Čabarkapa.

Brojevi


Dete od šest do sedam godina trebalo bi da zna da broji do 20, da prepoznaje simbole brojeva i da zna da ih poveže sa količinom. Trebalo bi da zna da poređa objekte po veličini i da zna da ih uporedi, što podrazumeva odnose veći - manji. Zatim, trebalo bi i da zna da oblike razvrstaju po boji ili obliku.

Pitanja na koja moraju da znaju odgovore


  • Mališani u predškolskom uzrastu bi morali da znaju odgovore na sledeća pitanja:
  • Šta bi uradio kada pada kiša?
  • Šta se pojavljuje na nebu kada padne mrak?
  • Šta radimo kada smo pospani?
  • Koji je dan u nedelji pre četvrtka, a koji posle?
  • Koji su radni, a koji neradni dani?
  • Navedi godišnja doba?
  • Koje sve mesece u godini imamo?

Problemi


Ako vaše dete ima problem sa podelom reči na glasove (prvi, drugi i treći glas u reči), sa spajanjem izolovano datih glasova u reči (šta znači kada kažemo: v-o-z). Da li se rimuju reči: kos i bos, da li se rimuju reči kos i pet, imenovanjem velikih i malih slova azbuke, pisanjem teksta u označenim linijama ili kockama, možete da posumnjate da ima neke od simptome disleksije i disgrafije.

Takođe, ako dete u ovom uzrastu ima problem sa pravilnim artikulisanjem glasove, ako ne zna da kaže koliko ima godina i koliko će ih imati sledeće godine, ako ne razlikuje jutro od večeri i ne zna da kaže šta se kaže kada ustanemo i kada idemo na spavanje, treba da se obratite logopedu.

Kod svih govornih poremećaja verovatno je reč o slabo razvijenoj slušnoj pažnji - objašnjava dr sci. Nataša Čabarkapa.

недеља, 4. мај 2014.

Šapčanin rofesor Goran Gogić - povratnik koji pravi razliku



Šapčanin Goran Gogić, matematičar koji je u Americi sa trojicom kolega izradio softver genetskih kartica, kroz volonterski rad pokušava osnovcima u Šapcu da prenese matematička znanja. Svaki dan drži besplatno časove učenicima koji se pripremaju za takmičenje ili imaju problem sa ocenama iz ovog predmeta.
 
Pre tri decenije Goran Gogić je ove zadatke olako rešavao. Sa samo 16 godina upisao je prirodno-matematički fakultet, a diplomirao sa 19. Kao stipendista Univerziteta u San Dijegu, u Ameriku je otišao sa 22 godine, gde je i doktorirao. Radio je na istraživanju gena koji prouzrokuju najteže bolesti današnjice. Sada pokušava svoje znanja da prenese drugima, i to bez ikakve nadoknade. 

"Nije poenta života da gledaš za sebe što više da prigrabiš, da uradiš I razmišljaš o svom vremenu. Postoje drugi ljudi koji će biti mnogo srećniji ako osvojiš par sati za njih u toku nedelje ili u toku dana," kaže Goran Gogić, doktor matematike. 

A on odvaja za sve koji žele matematičko znanje. 

"Kaže nam nove načine da rešimo zadatak koje nismo znali – kaže Mihailo Radojević. - Dosta je drugačije, lakše ali je I zabavnije nego na drugim časovima," kaže Marija Đorđević. 

Bio je asistent starijima od sebe, a sada pomože deci ali i njihovim roditeljima. 

"Moj svekar je bio Gogiću nastavnik matematike I moja deca su još od malih nogu slušala o Gogiću kao o nekome ko je postigao vanserijske rezultate I onda su shvatili da neko dete čak I iz malog Šapca može da psotigne nesto," kaže Drinka Mišković. 

Posle škole odlazi kući, gde takođe besplatno drži časove ili ide kod svojih prijatelja da podučava njihovu decu, i tako svojim primerom uči sve nas. 

"Ja očekujem da i oni sutra budu ti ljudi koji će nesebično pružati pomoć mlađima i tako vratiti dug ovom mladom čoveku," kaže Vesna Živanović, direktorka škole “Nikolaj Velimirović” 

Goran se uveče posvećuje svom poslu jer odavde radi za kanadsku firmu. Iako mu je srce u Srbiji, svakodnevno nešto ga podseti da treba da se vrati, ali na sreću ima i onih koji cene svaki čas koji se zadrži ovde.
Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...