Ružmarin
Iglice ružmarina pravi su rudnik željeza, minerala koji često nedostaje vegetarijancima. Grančicu ružmarina nasjeckajte na sitne komadiće i pospite po mesu i salati.
Bogat je i karnosičkom kiselinom, koja signalizuje mozgu da se odbrani od slobodnih radikala (štetnih nusproizvoda metabolizma koji mogu dovesti do bolesti), te snižava rizik od moždanog udara i neurodegenerativnih stanja, kao što je Alzheimerova bolest, tvrde istraživači u stručnom časopisu Journal of Neurochemistry.
Bosiljak
Na grčkom basileus znači kralj, a ova začinska biljka ime je dobila jer su je još i stari Grci smatrali kraljem začina. Odlično pomaže pri probavljanju 'težih' jela i zbog toga se često dodaje masnoj ribi. Otvara apetit, potiče probavu, smiruje upalu sluznice želuca i crijeva, ublažuje grčeve, a jednako se koristi za rješavanje problema nadutosti, vjetrova, mučnine ili zatvora, liječi upale bubrega i mjehura, a ženama može pomoći kod neredovitih mjesečnica.
Istraživanje Medicinskog fakulteta Sveučilišta Xinjiang pokazalo je da ekstrakt bosiljka može sniziti krvni pritisak jednako kao i lijekovi. Smatra se da utiče na nivo endotelina – proteina koji stežu krvne žile.
Origano
Sadrži brojne minerale kao što su bakar, niacin i betakaroten, kao i druge hranjive tvari. Istraživanja su pokazala da je origano 42 puta bogatiji antioksidansima od jabuka, 12 puta od naranči i četiri puta od borovnica.
Sadrži i ružmarinsku kiselinu koja je snažan antioksidans – pomaže u sprečavanju oštećenja stanica uzrokovanih slobodnim radikalima, čime se smanjuje rizik od raka, srčanih bolesti, ateroskleroze i preranog starenja. Budući da je karakterizuj protivupalni učinak, ružmarinska kiselina predstavlja učinkovit tretman za alergijsku astmu.
Obiluje antibakterijskim svojstvima, uključujući ulja timol i karvakrol. Pomenuti spojevi zaustavljaju rast mnogih vrsta bakterija, a stručnjaci s Medicinskog fakulteta Georgetown Univerziteta u Washingtonu pokazali su kako karvakrol može zaustaviti rast gljivice Candide albicans.
Piskavica
Uzima li se svakodnevno, ekstrakt piskavice može pomoći dijabetičarima držati šećernu bolest pod kontrolom te smanjiti otpornost na inzulin, tvrde stručnjaci Centra za istraživanje dijabetesa Jaipur iz Indije. Takođe može povećati nivo mlijeka kod dojilja.
'Ljekovitost piskavice se očituje kod liječenja bronhijalne upale. Pospješuje zacjeljivanje rana. Sjemenke se samelju u prah i koriste se za pripremanje obloga koji ublažavaju bolove u kostima. Žlica svježe samljevenih sjemenki piskavice može se uzimati tri puta dnevno, prije jela s vodom ili sokom i time ojačati oslabljen organizam. Namočena u vodi preko noći, a zatim samljevena izvrsna je kao sredstvo protiv peruti i kao balzam za usne. List se koristi poput špinata u Hrvatskoj. Kako biste isprobali jelo pripremljeno od listova piskavice posjetite restoran Maharadja, jer piskavicu nije moguće kupiti u Hrvatskoj', opisao je Ratan Chaudhary, vlasnik indijskog restorana Maharaja, u svojoj kolumni Bogatstvo indijskih začina.
Cimet
Cimet je jedna od najsvestranijih i najučinkovitijih biljaka s dugim popisom zdravstvenih dobrobiti, uključujući i izuzetnu učinkovitost u borbi s dijabetesom jer poboljšava aktivnost inzulina.
Djelotvoran je kod kašlja, poboljšava probavu te potiče znojenje. Cimet ima antioksidativna, protubakterijska i protivupalna svojstva, a mnoge su studije pokazale da može pomoći u smanjenju rizika od određenih vrsta raka. Uz to, može smanjiti i krvni pritisak, holesterol, pa i količinu tjelesne masnoće.
Za pozitivno djelovanje cimeta na organizam dovoljno je konzumirati pola čajne žličice ovog začina na dan. Pospite ga po voću, no ako vam je to preuobičajeno, probajte ga s kuhanim krumpirom ili pečenom piletinom. Osim u čaj, možete ga dodati u juhu ili varivo.
http://www.nezavisne.com/zivot-stil/zdravlje/Cudo-iz-kuhinje-Zacini-bolji-od-lijekova-138565.html
Нема коментара:
Постави коментар