Pisci i čitaoci nikad ni čuli za nobelovca

Aida Tipura - 11.10.2012 18:33

Kineski pisac Mo Jan, ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, velika je nepoznanica ovdašnjim piscima, a vjerovatno i čitalačkoj publici s obzirom na to da njegovih knjiga nema u bh. knjižarama.
Banjalučki književnik Ranko Risojević kaže da je čuo da je Mo Jan bio kandidat za Nobelovu nagradu, ali da do sada nije imao priliku da čita neko njegovo djelo.
"Znam da je neki kineski književnik dobio nagradu, ali ne znam ko je u pitanju, pa onda, logično, nisam čitao nijedno njegovo djelo", istakao je Faruk Šehić, književnik i novinar iz Sarajeva.
Tanja Stupar-Trifunović, poznata banjalučka pjesnikinja, rekla je da je saznala od supruga ko je dobitnik ove prestižne nagrade.
"Nažalost, nisam ništa čitala što je napisao jer prosto ne znam ko je čovjek", kratko je prokomentarisala.
I u najvećoj banjalučkoj knjižari "Kultura" su potvrdili da nemaju nijedno djelo novog nobelovca, a isti slučaj je i sa knjižarom "Svjetlost" u Sarajevu.
"Nismo imali priliku da na svojim policama imamo neko od njegovih djela", kazali su iz sarajevske knjižare "Interliber".
Ipak, Nobelov odbor Kraljevske akademije Švedske odao je priznanje Mo Janu za njegov halucinantni realizam, koji spaja narodne priče, istoriju i savremeno doba.
Inače, ovo je tek druga nagrada u posljednjih šest godina koja nije otišla nekom evropskom piscu, s obzirom na to da su im pripale četiri od prethodnih pet nagrada.
Mo Jan nije prvi Kinez koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Naime, Gao Sin Đang, kineski emigrant, koji danas živi u Francuskoj, dobio je 2000. "Nobela" za svoju apsurdističku dramu. Kada je Sin Đang dobio ovu nagradu, kineske vlasti su je se odrekle, ali se, ipak, očekuje da će Janova nagrada biti daleko toplije dočekana u Kini.
Mo Jan je počasni profesor Otvorenog univerziteta u Hongkongu i spada među najpoznatije kineske autore. Po njegovom romanu "Crveni gaolan" poznati kineski režiser Čan Imou je 1987. godine snimio istoimeni film. Neke od poznatijih knjiga ovog 57-godišnjeg književnika su "Velike grudi i široki kukovi", "Život i smrt su me iscrpili" i "Žaba". Dobitnik je više nagrada u Kini, uključuju i "Mao Dun" nagradu za književnost.
Jedan od svojih posljednjih romana "Umor od života i smrti" napisao je olovkom na staroj kineskoj hartiji za samo 43 dana.
Pred saopštavanje odluke o dobitniku "Nobela", japanski pisac Haruki Murakami bio je na kladionicama glavni favorit za osvajanje nagrade, koja osim prestiža donosi i 1,2 miliona dolara (osam miliona kruna). Književna nagrada je četvrta u nizu ovogodišnjih nagrada koje je osnovao švedski naučnik Alfred Nobel i koje se dodjeljuju od 1901. godine. Do sada je 108 književnika nagrađeno Nobelovim priznanjem, među kojima je 12 žena, a prva nagrada dodijeljena je 1901. godine. Prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost bio je švedski pisac Tomas Transtremer.
Dobitniku Nobelove nagrade za književnost pripada novčana nagrada, diploma i medalja. Medalju koju dobija dizajnirao je švedski kipar Erik Lindberg, a predstavlja mladića koji sjedi pod stablom lovora, te sluša i zapisuje pjesmu muze.

Pseudonim "drži jezik za zubima"

Rođen kao Guan Moje 1955. godine, u stočarskoj porodici u istočnoj provinciji Šandong, svoje umjetničko ime je odabrao još dok je pisao prvi roman. Po prirodi veoma pričljiv, Mo je rekao da je izabrao svoj pseudonim koji u prevodu znači "ne govori", s namjerom da ga stalno podsjeti da "drži jezik za zubima", kako ne bi došao u konflikt sa kineskim vlastima. Inače, pisanjem se počeo baviti još dok je služio vojsku, zbog čega je morao "maskirati" svoj identitet.

Intrige

Najmlađi dobitnik Nobelove nagrade za književnost je Radjard Kipling, najpoznatiji po "Knjizi o džungli", koji je Nobelovu nagradu dobio 1907. u dobi od 42 godine. Stotinu godina poslije njega nagradu je dobila 88-godišnja Doris Lesing, do danas najstarija dobitnica. Prva žena kojoj je dodijeljena ova nagrada je Šveđanka Selma Lagerlef 1909. Ta nagrada nikome nije dodijeljena dva puta, a do danas su je odbile dvije osobe: 1958. godine Boris Pasternak, te 1964. Žan-Pol Sartr, koji je odbijao sva službena priznanja.